„Katolička škola nikad nije samo mjesto učenja, nego je uvijek i zajednica odgoja, prožeta evanđeoskim duhom slobode i zajedništva, posvećena cjelovitom rastu osobe… Katolička škola uvijek može i mora biti mjesto uključivanja, gradnje mostova, a ne podizanja zidova; pozorna na slabije, na različite oblike ranjivosti, na brigu za zajednički dom i na izgradnju mira. I onda kada je po nečemu ekskluzivna, ona mora ostati inkluzivna, jer će u protivnom izgubiti svoj vlastiti identitet i postati ono što ni u kojem slučaju ne smije biti.” Poručio je, između ostalog, u svom govoru riječki nadbiskup Mate Uzinić na otvorenju međunarodnog znanstvenog simpozija Identitet katoličke škole za kulturu dijaloga – nove pedagoške i pastoralne perspektive, koji se 10. i 11. prosinca održao u Velikoj dvorani ordinarijata Riječke nadbiskupije.
Skup je okupio sveučilišne profesore i druge stručnjake ponajprije pedagoške struke, predavače koji iz različitih perspektiva istražuju i djeluju u katoličkom odgoju, a organizirao ga je Ured za katoličke škole Riječke nadbiskupije u suradnji s Metropolitanskim pastoralnim institutom u Rijeci i Odsjekom za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Naš duhovnik Laurent Kružić, predstojnik Ureda za katoličke škole Riječke nadbiskupije, ujedno član Organizacijskog i Znanstvenog odbora simpozija u pozdravnoj je riječi izdvojio da raznolikost crkvenih karizmi i poslanja u riječkoj Crkvi svjedoči o živoj zajednici koja uistinu dijeli radosti i nade, žalosti i tjeskobe ljudi današnjeg vremena. „Neizostavni dio brige za čovjeka jest sam odgoj, na osobit način onaj katolički. Naslanjajući se na odgojnu viziju nadbiskupa Josipa Pavlišića, nadbiskup Ivan Devčić otvorio je prije jednog desetljeća Katoličku osnovnu školu kako bi pružila odgojnu pomoć katoličkim roditeljima, ali i pripremila učenike za dijalog sa suvremenom kulturom. Spominjući se tih početaka, valja primijetiti kako se radi o ostvarenju istinske koncilske vizije katoličkog odgoja. Dok učimo od starije braće salezijanaca koji su u Rijeci već ispekli odgojni zanat, priznajemo da nismo ni slutili koji nas sve izazovi očekuju. Primljeno nasljeđe i poticaji nadbiskupa Uzinića, obvezuju nas da razmišljamo i djelujemo kako bismo stvorili viziju za budućnost, poboljšali alate koje imamo, ali i razvili sebe kao učitelje i odgojitelje. U tom smislu organizacija ovakvog skupa činila se logičnom i nužno potrebnom“, objasnio je Laurent Kružić.
Michael Richards, sveučilišni profesor iz Leuvena u Belgiji održao je uvodno plenarno izlaganje naslovljeno Katolička škola i kultura dijaloga: Da, ali kakav dijalog? U izjavi za portal Riječke nadbiskupije pojasnio je da je dijalog sam po sebi vrlo širok pojam, da postoje četiri vrste dijaloga, a da se on zalaže za tzv. rekontekstualizirajući dijalog, tj. dijalog koji mijenja obje strane u dijalogu i donosi promjenu, kako vjernicima od strane kulture tako i kulturi od strane vjernika. „Katoličku školu gledam kao zajednicu koja služi društvu i zato dijalog podrazumijeva njezino otvaranje društvu i kulturi, učenje onoga što je dobro, mogli bismo reći sveto unutar društva. Dakle, katolička škola želi učiti od društva, ali isto tako društvu želi dati snagu evanđelja – tako se događa međusobna razmjena“, sažeo je Michael Richards.
Prvog dana simpozija izlaganja su također održali: Aleksandra Jurinović iz Rijeke koja je aktualizirala temu Crkvenopravni status katoličke škole u Republici Hrvatskoj s naglaskom na ulogu mjesnog ordinarija, zatim Ante Sorić iz Zadra koji je izlagao o identitetu katoličke škole u izazovima teološko-pastoralne teorije i prakse te Filip Polegubić održavši predavanje na temu Odgajatelj kao nositelj odgojno-obrazovnog rada u učeničkom domu. Održane su i plenarne rasprave, a skupom je moderirao Laurent Kružić.
Drugi dan skupa započeo je uvodnim izlaganjem Aleksandre Golubović, profesorice filozofije odgoja, koja je govorila o odnosu odgoja i obrazovanja, istaknuvši kako je u konačnici važniji odgoj. Istaknula je i kako su društveni zakoni i norme podložni promjenama, dok je Božji zakon nepromjenjiv. Svoje je izlaganje zaključila porukom pape Franje kršćanskim odgojiteljima iz 2015. godine: „Dajmo prednost: ljubavi pred razumom – ali nikad iza leđa istini; biti pred imati; cjelovitom ljudskom djelovanju pred mijenjajućom praksom koju zanima samo učinkovitost; stavu služenja pred djelovanjem koje biva nagrađeno; najvećem pozivu pred ovozemaljskim razlozima.“
Predavanja su zatim održali: Josip Šimunović – Pastoral škole u izgradnji identiteta katoličke škole; Šimun Žepina – Školska klima i osjećaj sigurnosti te Josip Jazvić –Edukacija i umjetna inteligencija, psihoedukativni prijedlozi iz perspektive Viktora Frankla.
Završno je izlaganje imao Laurent Kružić pod naslovom Da bi bili Crkva – ekleziološki i teološko-pastoralni elementi života kršćanske zajednice u suvremenoj katoličkoj školi. Istaknuo je dva ključna pitanja na koja katolička škola mora dati odgovor: na koji je način ona Crkva i što treba činiti da ne bi bila samo odgojna ustanova poput brojnih drugih.
Preuzeto s Riječka nadbiskupija.
